Kroz hodnik pamćenja

nedjelja, 06.05.2012.

pranje

ovih dana,
uglavnom starim.
nenadano. jedva uspjevajuci.
poput zenske cipele s visokom petom.
kakav (bolan) fluid,
okolo su svibanjske kurve.
kao da ti koljeno klese omrsala
svagdasnjost,
i umotati ce se u nekakav plijesan.
drugacije ne moze se izreci.
slicno krpi za pranje slučajnosti.
sa srcem.
ziva ritma sto je od ulja klizavo
u jedva dvije kazaljke,
jos tiktaka, jos se
u plasticnoj kutiji,
sutnjom brane
govori,
sto koracaju? kamo govore?



photo by Samuel Aranda, World Press Photo Winner 2011.

ponedjeljak, 12.03.2012.

eho

metak je istovjetan, kao prsten
za kosu zapet.
trula preciznost
ako imalo drzis do primjera
o svom zivotu.
nisam ga ni takao
a svugdje je,
gdje sam i sam bio izmisljen.
tko zna s kim sam se sve tumačio
i bio okrugao.
bio prodoran znacenju svih,
osim mojih, osisanih znanja.
trebalo bi biti lako shvatiti,
da se moze ispaliti po skeletu
osjecanja,
vezanih onim najdivnijim
namjerama,
i sacuvati mu svu sraslu ruznocu.
da ga, iz bilo kojeg pokusaja,
ne moze nitko opisati
bez dokaza,
da sam ga jos jednom dotaknuo
prvi put.



i postao pogođen.
nevjerovatno kako
sam bio uvjeren
da je to jasno.
i suvise sam lagao sam sebi
da bih bio kao ja.

petak, 20.01.2012.

dvotocka

ribe su, samo da bi bile ribe.
te tragedije.
staviti u sluzbu usta svoj
vulgarizam i talent.
to je samoubojstvo.
i majakovski se ubio.
eto ti.
a čitavo vrijeme mislimo:
kakva groteska!

nedjelja, 27.11.2011.

i svi.sivi.vi.i.s(tvar)

povrsnost je ljudska stvar,
ili, u stvari je povrsina covjeka.
jezik i vrata. s onu stranu,
ta, izmisljena za balave boje.
ovdje, suha stvar, pri sebi,
bez ikakva utjecaja.
uci, otici i odjeci razgovora.
usta, sve po jedna cizma
bez cilja.
prozdrljiv zrak u slijepim krugovima:
osim bezbroj cuda, nista.
svega je i previse i premalo.
nas ljudi. beskorisna povrsina.
razina tekucine u fildzanima
prosutih imena, u mnostvu.
nasi susreti su potroseni.
trajanja u prazno.
s obje strane, lomatanje nasamo.
gađenja.uzdisaja.
do čovjeka mnozenje.

četvrtak, 08.09.2011.

s one strane

tako stisnut iza sebe na knap,
u poricanju brige o rijeci,
ne pokazujes nista osim dobro isprobanih usta,
a koja ne znaju uroditi iskupom
među dva "taman posla".
istina, uviđas da putnici samo smjerno upucuju
s lapezom ka vrelu dotjeranog vrha jezika,
ali, otkrivajuci "pod slucajem"
jedino ranjivo mjesto,
tvoje su vjere dvostruke.
nad tvojom, ocito zapustenom iluzijom,
stojim da te tuđi izljubim,
a nisam ljubitelj, samo pusač.

photo by Elena Bennati, http://www.elenabennati.com

ponedjeljak, 22.08.2011.

krug (Hvala)

jedva čekam
da mi bijeli
prsti ovi
oguljeni budu,
da me dises,
kad se vratis.
tad nitko,
rugobe
i zmija,
crkli dabogda,
osim tebe,
ne smije,
kad prohodas,
gledat u njih.